Što ustaješ rano da pripremiš doručak
Što pereš, peglaš i usisavaš
Što krpiš odjeću
Što čistiš kancelarijske toalete
Što si izgradila i izgradio grad
Što brineš o smeću
Što nastavljaš da radiš čak i kada si bolesna i bolestan, slaba i slab
Što prihvataš neželjenu intimnost
Što trpiš natečene grudi
Što trpiš bolove u leđima i rukama
Za neprespavane noći
Što pružaš toplotu i ljubav
Što dostavljaš hranu i novine
Što radiš u drugoj zemlji
Što prihvataš dva posla
Što se brineš o starima
Što odlaziš na spavanje posljednja i posljednji
Da li ti se ovo čini poznato?
Kako vidiš sebe u odnosu na ove uloge?
Hajde da brižljivo razmislimo o svojim postupcima, o postupcima ljudi oko nas, kao i onih širom svijeta. Svi smo zaokupljeni svakodnevnim životom, ispunjavamo zadatke, a ponekad ih i dodjeljujemo. Odvojimo trenutak ili dva za sebe.
Šta nam je svima zajedničko? Kako uspijevamo da na različite načine iskažemo svoju nelagodu i zahvalnost? Dovoljno smo snažni da možemo da govorimo o svojim iskustvima. Ima nas mnogo više koji ovo razumijemo nego što vi to mislite. (Mnogo više nas ovo razumije nego što vi to mislite). Vaše misli nas jačaju.
Viđeni ste i cijenjeni.
WIENWOCHE te poziva da se pozabaviš otuđenošću, ekološkom i ekonomskom krizom sa kojom se suočavamo u (post)pandemijskom svijetu. Priroda i borba protiv nedovoljne zastupljenosti, diskriminacije i klasne egzistencijalne nesigurnosti, kao i protiv rasne i polne diskriminacije međusobno su povezane u globalnom kapitalizmu. Poslovi njege, održavanja i kućanski poslovi su neplaćeni ili su slabo plaćeni, a mahom ih u sadašnjem političko-ekonomskom sistemu obavljaju žene. Žene*, binarne, osetljive društvene grupe, autohtone osobe, kao i osobe različite rasne pripadnosti smatraju se, kao i zemljište, resursima za ispunjavanje potreba masovne proizvodnje. Iako je cijela planeta u istoj ekološkoj krizi, različita društva se na različite načine mogu nositi sa njom. Na primjer, izvezeni otpad kreće se u začaranom krugu i završava u obliku mikroplastike u našim okeanima i rastače se u uvoznoj hrani koju jedemo.
Klimatska kriza i pandemija učinile su društvene nepravde i nejednakosti vidljivijima jer ugrožavaju političke, javne pa čak i privatne prostore ekonomskih klasa sa nižim primanjima i prekarizovanih u položaju egzistencijalne nesigurnosti. Faktor solidarnosti je razbijen. Esencijalni radnici migranti, koji su na prvom udaru, getoizirani radnici austrijskog državljanstva, kao i sezonski radnici na nedovoljno plaćenim ili neprijavljenim radnim mjestima nastavili su da rade prekovremeno u nesigurnim i po zdravlje opasnim radnim uslovima. Neki od njih su bili prisiljeni da ostanu kod kuće jer priroda njihovog posla nije bila u skladu sa potrebama tržišta u digitalnom okruženju. Ograničenje fizičke aktivnosti aktuelizovalo je pitanje učešća, pristupa i doprinosa javnom životu. Takođe, za žene* je to predstavljalo više kućnih poslova i brige o djeci i starima kao i povećanu stopu nasilja u porodici tokom zaključavanja.
Od čega se moramo odvići kako bismo prestali sa ponavljanjem patrijarhalnih stereotipa?
Smatraš li se domaćicom*? Kako možemo razviti svijest protiv podcijenjenih poslova njege, s obzirom na vašu vlastitu svijest?
Zašto ne želiš biti radnica i radnik?
Kakav je odnos između brige o prirodi i brige o društvu?
Koji je tvoj prijedlog za alternativne ekološke strategije koje su osjetljive na klasna, polna i rasna pitanja?
Kako bi djeca i stariji mogli postati dijelom ove borbe?
Kako stvoriti globalni pokret radnica i radnika na poslovima njege?
Odabrani projekti u sklopu WIENWOCHE 2022. biće realizovani tokom festivala, koji je planiran za period od 16. do 25. septembra 2022. godine.
Ono što tražimo je
Vaše ideje o tome kako uvrstiti temu festivala u svoj projekat
Velike i male produkcije; saradnja sa različitim institucijama/akcionim grupama; projekti u nastajanju ili projekti koji već postoje i odgovaraju temi festivala, poput platformi, radionica, performativnih predavanja itd.
Projekti u javnim prostorima, (ne)konvencionalni prostori u okviru savremene umjetnosti ili projekti posebno osmišljeni za specifične prostore od istorijske i kulturne važnosti
Socijalna inkluzija u vašem radu
Podstičemo razmjenu u interakciji i učešću sa lokalnim zajednicama i saradnju više zajednica
Ko se može prijaviti
Kolektivi, akcione grupe i pojedinci
Sve rodne, društvene i obrazovne grupe koje imaju veze sa Bečom (tematski ili geografski)
Molimo pošaljite nam
Opis projekta (maksimalno 2 stranice)
Profil/ CV učesnika
Informacije o mjestima i prostorima koje imate u planu za svoje projekte
Informacije o ciljnim grupama i zajednicama kojima bi se obraćalo
Jezici: njemački, engleski (ako želite da dostavite svoju prijavu na drugim jezicima, molimo vas da se prije toga konsultujete sa nama.)
Prijava može biti u pisanom obliku (jedan PDF fajl) ili u video formatu (maksimalno 2-3 minute sa relevantnim informacijama o vašem konceptu). Ako budete slali vašu aplikaciju u video formatu, molimo vas da priložite profile/CV-je i obračun u pismenom obliku.
Mai Ling je udruženje i umjetnički kolektiv osnovan 2019. godine, sa sjedištem u Beču. Bavi se modernom azijskom umjetnošću i diskusijom sa fokusom na FLINT*. Umjetničku praksu udruženja Mai Ling čini zalaganje protiv rasizma, seksizma, homofobije i svih vrsta predrasuda, nudeći platformu za diskusije za razmjenu i sabiranje ličnih iskustava kao i stimulisanje iznošenja stavova u društveno-političkom domenu.
Denise Palmieri
Denise Palmieri je brazilska umjetnica performansa koja živi u Beču. Od 2020. godine je jedna od kopredsjednica Udruženja primijenjenih umjetnica Austrije (VBKÖ), a nastupala je u pozorištima TQW, Brut, Tanzhaus Zürich i mnogim drugim.
LUAN PERTL
Interseks aktivist*kinja u Austriji i Njemačkoj sa fokusom na vršnjačko savjetovanje i edukaciju. Inicijator i kokustos izložbe Mercury Rising – Inter* Hermstory[ies] Now and Then u SMU Berlin i dio uredničkog kolegijuma za knjigu pod naslovom „Inter*Pride. Perspektive svjetskog pokreta za ljudska prava".